Centar za promociju civilnog društva (CPCD) i US Alumni asocijacija u BiH nedavno su održali javnu diskusiju na temu ‘Porezi: Dobitak ili odbitak?’, povodom nacrta Zakona o porezu na dohodak FBiH, sa ciljem razmjene mišljenja o mogućim efektima nacrta na bh. društvo.
Diskusija je polučila analizom efekata iz različitih uglova posmatranja, koji su osnova za buduće djelovanje.
REGULATOR I IZVRŠNA VLAST
Porezna reforma ne treba biti parcijalna i zadržati se na izmjeni Zakona o porezu na dohodak, sa ciljem usklađivanja obračuna plata u EU i OECD i proširenja oporezive osnovice uz sniženje oporezivih stopa. Potrebno je pripremiti cjelovito rješenje ove reforme, koje će porezno opterećenje prenijeti sa dohotka na potrošnju.
Bitan preduslov za njene pozitivne efekte je efikasnost porezne administracije, koja treba što više smanjiti eroziju porezne baze.
“Novi Zakon će imati negativan efekat na poslodavce, koji imaju više od 31% neoporezivih naknada u strukturi plata zaposlenih’’, rekao je Ljubiša Đapan, direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
Najbolji način kompenzacije efekata eventualnog smanjenja fiskalnih prihoda radi rasterećenja opterećenja realnog sektora je smanjenje neproduktivne javne potrošnje.
Donošenje ovako važnih zakona rješenja treba biti praćena ozbiljnom i široko zastupljenom javnom raspravom.
POSLODAVCI I POSLOVNI AMBIJENT
Neujednačenost poreznog okruženja u Federaciji BiH i Republici Srpskoj ne doprinosi konkurentnosti kompanija iz realnog sektora, nego naprotiv izaziva nesigurnost kod poslodavaca i investitora.
Poslodavci su posebno zabrinuti u pogledu konzistentnosti rješenja porezne reforme, a najviše pogledu poštivanja vremenskog okvira i rokova. Posebnu opasnost za poslovno okruženje predstavlja situacija u kojoj bi se moglo povećati porezno opterećenje, a da prije toga ne nastupi rasterećenja cijene rada.
Ukoliko neutralnost ostane kriterij porezne reforme, postoji bojazan da će negativne efekte pretrpjeti kompanije sa nižim prosječnim platama.
Jeftina radna snaga nije temeljni generator konkurentske prednosti kompanija, nego primjena znanja u proizvodnji roba i usluga.
Transfer finansiranja zdravstvene zaštite sa rada (doprinosa) na potrošnju (PDV) bio bi ključni poticaj razvoju realnog sektora, a posebno izvozno orijentiranih kompanija, ali isključivo ako bi se javna potrošnja održala pod kontrolom.
“Najsiromašniji su radnici u realnom sektoru. Ako im se do iduće godine ne povećaju plate, otići će tamo ko im daje više.”, komentarisao je Muhamed Pilav, direktor kompanije MS&WOOD.
Poslodavci ne mogu biti generator zapošljavanja, ukoliko tražnja na tržištu za njihovim proizvodima ne zahtijeva proširenje kapaciteta i uvećanje proizvodnje, za šta je ključni preduslov konkurentnost. Zaključak je da veće zapošljavanje može uslijediti tek nakon značajnog unapređenja konkurentske pozicije kompanija.
ZAPOSLENI
Zaposleni u BiH nisu naviknuti na plaćanje poreza, nego je njihova pažnja usmjerena na neto zaradu. Procjena je da će poslodavci, ako žele spriječiti nezadovoljstvo i odliv kadra, sami morati kompenzirati umanjenje neto primanja zaposlenika, koje bi prouzrokovala primjena progresivnog sistema oporezivanja.
“Radi se analiza kako da se ova oblast reformiše”, poručila je Aida Soko, savjetnica federalnog premijera Fadila Novalića, Vlada FBiH donijela je odluku.
Rasterećenje rada treba, barem djelimično, biti transferirano u povećanje neto primanja zaposlenih, jer je to ključni preduslov zadržavanja radne snage u zemlji, jer iz BiH odlaze i zaposleni građani sa visokim.
Za efikasnost porezne reforme, potrebno je značajno podići nivo svijesti o neophodnosti plaćanja poreza, te intenzivno raditi na informisanju i edukaciji javnosti, o načinu i toku reforme, kao i očekivanim efektima.
,,Radi se analiza kako da se ova oblast reformiše”, poručila je Aida Soko, savjetnica federalnog premijera Fadila Novalića, Vlada FBiH donijela je odluku.
INVESTITORI
Uvođenje poreza na dividendu, kamatu i kapitalnu dobit destimulativno djeluje na investitore i u suprotnosti je sa idejom smanjenja opterećenja investicija, iznesenom u Reformskoj agendi.
Oporezivanje prihoda od kamata na štednju destimulira štednju i sažima generisanje investicijskog potencijala.
“Četiri su problema u državi: siva ekonomija, javna potrošnja, socijalna davanja i loša infrastruktura. Potrebno je da se rješavaju ovi problemi i smanje doprinosi”, rekao je Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.
Pored toga, oporezivanje kamata u Federaciji BiH može dovesti do seljenja depozita u banke u RS, te strukturnih poremećaja u distribuciji štednje.
Izvori finansiranja u Bosni i Hercegovini su ionako teško dostupni i skupi, ne treba ih dodatno poskupljivati.
Poslodavci smatraju da dividenda, odnosno povučena dobit, nije dominantan izvor finansiranja rada na crno, ali da je u svakom slučaju, potrebno je potpuno ukinuti porezno opterećenje sa reinvestiranja dobiti u produktivnu imovinu u kompanijama.
UTICAJ NA DRUŠTVO
Kako porezna reforma ima široke posljedice na veliki broj interesnih grupa, treba biti posebno oprezan i zaštiti osjetljive socijalne kategorije, gdje spada i veliki broj zaposlenih u BiH.
“Zdravstvo je propalo, svi zavodi za zdravstveno osiguranje su propali, treba ih zatvoriti”, Izudin Kešetović, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Tuzli.
Ukoliko se odstupi od neutralnosti kriterija, sveobuhvatnom poreznom reformom se može svrsishodnije i pravičnije riješiti pitanje zdravstva, sanirati zdravstveni sistem i potpomoći održivosti penzionog sistema i unaprijediti životni standard penzionera.
Olakšicama u poreznom opterećenju treba stimulirati porodice sa više (izdržavanih) članova (što postoji u aktuelno Zakonu).
Porezna reforma je izvanredna prilika za sistemsko rješenje poticaja samozapošljavanju i filantropskim aktivnostima u BiH.
Dobrobit od volonterskog rada za zajednicu daleko je veći od materijalne naknade, koja se ispalćuje kroz ugovor o volontiranju, kroz koji se oporezuje mjesečni prihod veći od 100 KM. Kako je volonterski angažman potrebno stimulirati u BiH, ova mjera je kontraproduktivna
Autor: Avaz.ba
