Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika u Sarajevu uputio je dopis ministru pravde i uprave Kantona Sarajevo Mariju Nenadiću u kojem se traži da upozna pregovarački tim i Vladu Kantona Sarajevo i preduzme sve mjere da se neusklađenosti sa ustavnim nadležnostima, zakonom i Općim kolektivnim ugovorom otklone prije nego što prihvati potpisivanje granskog kolektivnog ugovora.
Istovremeno zatražen je i sastanak sa članovima pregovaračkog tima ovog sindikata zbog velike zabrinutosti svih zaposlenih iz ove grane načinom pregovora o kolektivnom granskom ugovoru.
„Poštovani ministre, obraćamo Vam se kao članu pregovaračkog tima Vlade Kantona Sarajevo i ministru pravde i uprave, u nadi da će te, prilikom pregovora o zaključivanju Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti, između Vlade Kantona Sarajevo, kao poslodavca, s jedne strane, i Sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe, sudske vlasti i javnim ustanovama u Federaciji BiH, s druge strane, zaštititi interese velikog broja radnika u kantonalnim organima državne službe, koji nisu članovi Federalnog sindikata s kojim pregovarate, već su organizovani kao Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika, na nivou Kantona Sarajevo“, navodi se u dopisu.
Također, očekujemo da će te uticati da se neustavne i nezakonite odredbe Kolektivnog ugovora usklade sa zakonom i ustavnim nadležnostima Federacije BiH, kantona i općina, kojima su neke od ovih nadležnosti ovim kolektivnim ugovorom oduzete i prenesene na federalnu vlast.
„Ovaj put ne bi govorili o tome da Samostalni sindikat kantonalnih državnih službenika i namještenika već više od jedne godine čeka odluku o reprezentativnosti na nivou Kantona Sarajevo, vjerovatno iz razloga da se onemogući njegovo ravnopavno učešće u pregovorima oko zaključivanja granskog kolektivnog ugovora, jer je ovo pitanje predmet sudskog spora. Međutim, kako je Vlada Kantona Sarajevo poslodavac svim kantonalnim službenicima i namještenicima, ukazujemo da je samo manji dio kantonalnih službenika i namještenika u Kantonu Sarajevo uključen u Federalni sindikat“, podsjećaju u Sindikatu.
Od ukupnog broja državnih službenika i namještenika u kantonalnim organima državne službe ( oko 2200 ), samo je 500 članova (ministarstva i stručne službe) uključen u Federalni sindikat, a veći broj državnih službenika i namještenika, uključujući i one u sudskoj vlasti, su članovi Kantonalnog sindikata.
Kantonalni sindikat čine sindikalne organizacije u Općinskom sudu u Sarajevu, Kantonalnom sudu u Sarajevu, Profesionalnoj vatrogasnoj brigadi Kantona Sarajevo, Zavodu za izgradnju KS i Zavodu za planiranje razvoja KS, koje su u svojim organima reprezentativni na osnovu rješenja rukovodilaca organa.
Od ukupnog broja državnih službenika i namještenika ( 2200 ), 720 je članova Kantonalnog sindikata, što je više od 20 posto zaposlenih od ukupnog broja zaposlenih kod poslodavca, kako je to propisano članom 123. Zakona o radu.
Iz ovih činjenica proističe da se radi o znatnom broju radnika koji ne žele da njihova sindikalna prava predstavlja i zastupa Federalni sindikat, jer nisu zadovoljni njegovim dosadašnjim radom u zastupanju interesa državnih službenika i namještenika.
Polazeći od ustavne i zakonske nadležnosti kantona da sami uređuju organizaciju kantonalnih organa uprave, radne odnose, plaće i naknade, samostalno i neovisno od federalnih organa i organa jedinica lokalne samouprave, proističe i ustavna obaveza Vlade Kantona Sarajevo da u zaključivanju kolektivnih ugovora i obaveza koje onda iz njih proističu, pregovara sa svim sindikalnim organizacijama na nivou Kantona Sarajevo, u dobroj vjeri i poštujući integritet i prava drugih, te da se eventualni sporovi po osnovu kolektivnog ugovora rješavaju dogovorom, medijacijom ili arbitražom,a ukoliko se ne postigne dogovor i arbitražom zadovoljavajuće rješenje, svaka od strana ima pravo da rješavanje spora pokrene kod nadležnog suda,kako je to propisano u članu 5. Općeg kolektivnog ugovora za teritoriju FBiH.
Monopolskim položajem Federalnog sindikata, koji je vidljiv u brojnim odredbama predloženog kolektivnog ugovora, onemogućava se velikom broju državnih službenika i namještenika u kantonalnim organima državne službe, čije nadležnosti nisu nebitne i među kojima ima čitav niz poslova koji su štetni i opasni po zdravlje ili se obavljaju pod drugim posebnim uslovima rada, da izraze svoj stav i da on bude prihvaćen, a to je da je predloženim kolektivnim ugovorom treba regulisati pitanja za koja je Opći kolektivni ugovor propisao da će se regulisati granskim kolektivnim ugovorom (dakle ne mogu, nego će se riješiti).
To su slijedeća pitanja: a) Način utvrđivanja plaće i radnog učinka, b) Način i visinu obračuna povećanja plaće po osnovu otežanih uvjeta za rad, c) naknade plaća za slučaj smrti radnika i članova uže porodice, vrijeme odsustva sa rada, vrijeme bolesti radnika i rad ne terenu; d) način i visinu utvrđivanja naknade za službeno putovanje; e) uslove i visinu naknade plaće zbog odsustva sa rada žene za vrijeme trudnoće u slučaju kada ne može biti raspoređena na druge poslove; f) pravo na otpremninu i druga prava koja se u skladu sa Zakonom o radu, definišu kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu.
Da je to tako, dokaz je veliki broj primjedaba našeg sindikata, koje su ignorisane, a pomenuta pitanja nisu regulisana ovim kolektivnim ugovorom, već se prepuštaju poslodavcima.
Činjenica je da nas je Federalni sindikat pozvao da dostavimo svoje primjedbe i prijedloge na predloženi tekst kolektivnog ugovora, ali time nije ispunjena obaveza iz člana 138. stav (5) Zakona o radu („Službene novine Federacije BiH“, broj 26/16), da je u postupku pregovaranja radi zaključivanja kolektivnih ugovora, reprezentativni sindikat dužan da sarađuje sa drugim sindikatima sa manjim brojem članova, radi izražavanja interesa i zaposlenih koji su učlanjeni u taj sindikat. Saradnja je mnogo širi pojam i obuhvata međusobno dogovaranje.
Poslodavac državnim službenicima i namještenicima u Kantonu Sarajevo je Vlada Kantona Sarajevo, koja je, saglasno članu 132. Stav (5) Zakona o radu dužna uvažiti pravo zastupanja svojih članova pred poslodavcem, koje imaju svi sindikati u skladu sa pravilima o organiziranju i djelovanju sindikata, pa prema tome i Kantonalni sindikat.
Zbog toga smo dužni da ukažemo Vladi Kantona Sarajevo na brojne nelogičnosti koje sadrži predloženi kolektivni ugovor, a koje će u primjeni izazvati u konačnici sudske sporove.
Najznačajniji problem je pitanje koje se odnosi na primjenu ovog kolektivnog ugovora sadržan je u članu 71. Kolektivnog ugovora, koji je u suprotnosti sa članom 1. ovog ugovora.
U ugovor se nepotrebno uvode javne ustanove, odnosno daje mogućnost svim javnim ustanovama na svim nivoima vlasti čija se sindikalna organizacija članica Federalnog sindikata da primjenjuju ovaj kolektivni ugovor, mada je jasno da se za javne ustanove, koje su na budžetima, treba zaključiti poseban kolektivni ugovor, jer se na njih iskučivo odnosi Zakon o radu, a ne posebni zakoni koji se odnose na upravu, odnosno državne službenike i namještenike, isključivo zbog njihovih specifičnosti u različitim oblastima rada. Primjer za to su posebni kolektivni ugovori u oblasti obrazovanja i zdravstva.
Pri tom se iz primjene isključuju svi oni na koje se Zakon o organizaciji organa uprave u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 35/05) primjenjuje, pa bi trebalo i u ovom segmentu, a to su, pored organa državne službe (ministarstva, uprave i upravne organizacije) i stručne i druge službe organa izvršne vlasti, organa zakonodavne vlasti, organa sudske vlasti, tužilaštva, pravobranilaštva, ustanova za izvršenje krivičnih sankcija, zatvore Federacije, kantona, grada i općine, ako posebnim zakonom ili drugim propisom nije drugačije određeno. Napominjemo da su u tužilaštvima i pravobranilaštvima na službenike i namještenike u tužilaštvima i pravobranilaštvima odnose propisi koji se odnose na državne službenike i namještenike, u skladu sa posebnim zakonima.
Pored toga, o proširenju kolektivnog ugovora na one koji nisu potpisnici može odlučiti samo federalni ministar rada, u skladu sa članom 143. Zakona o radu, za koje se ocijeni da postoji opravdani interes radi ostvarivanja ekonomske i socijalne politike u Federaciji u cilju obezbjeđenja jednakih uvjeta rada, što u ovom slučaju ne može biti interes Federacije BiH, već naprotiv, svojim kolektivnim ugovorima u ovim oblastima trebaju se naglasiti specifičnosti svake javne djelatnosti.
Upozoravao da su brojne odredbe Kolektivnog ugovora, kao i onog koji se mijenja i dopunjuje, neusaglašene kako kod upotrebe pojmova „službenik“ i „državni službenik i namještenik“ koje nisu dosljedno izmijenjene (nema namještenika npr. u članu 4.), pa do pojmova „Sindikat“, „reprezentativni Sindikat“ i „sindikalni povjerenik“, koje nisu razjašnjeni , pa se ne zna koji sindikat zastupa interese državnih službenika i namještenika u Federaciji, kantonu ili jedinici lokalne samouprave kad je u pitanju regulisanje plaća i naknada, a s obzirom na već pomenute ustavne nadležnosti za donošenje ovih propisa.
Nisu poštovane odredbe člana 10. stav 2. Općeg kolektivnog ugovora, koji propisuje da se elementi za utvrđivanje osnovne plaće i dijela plaće po osnovu radnog učinka, utvrđuju granskim kolektivnim ugovorom, a jedino ovaj kolektivni ugovor (ni ranije kada se smatrao opštim kolektivnim ugovorom za oblast uprave) nije utvrdio platne razrede za plaće državnih službenika i namještenika (iz člana 24. stav 1. Kolektivnog ugovora koji se mijenja i dopunjuje), odnosno njihov raspon, uvažavajući nivoe vlasti i njihove mogućnosti, u odnosu na dosadašnje i nove granske kolektivne ugovore niti, u skladu sa Zakonom o radu.
Osnovicu za obračun plaće može utvrđivati samo Vlada Kantona u pregovorima sa sindikatom,ali u članu 10. Kolektivnog ugovora ne kaže kojim, a to bi trebao da bude i Kantonalni sindikat i Federalni sindikat, kojem ne osporavamo pravo da štiti interese svojih članova u Kantonu Sarajevo.
Nije ostavljena mogućnost da poslovi štetni po zdravlje i život radnika koji se obavljaju pod posebnim uslovima imaju veći broj dana godišnjeg odmora od 30, što je moguće utvrditi kao pravo povoljnije za te državne službenike i namještenike.
Vlada Kantona Sarajevo, a ne Vlada Federacije BiH, nadležna je da reguliše pitanja pojedinačnih radnih mjesta s posebnim uslovima rada u kantonalnim organima državne službe, ako to već nije uređeno, a bilo bi poželjno, ovim kolektivnim ugovorom (član 12.KU-stav 3. člana26.KU).
Iz člana 23. Kolektivnog ugovora koji se mijenja izbrisano je pravo na neplaćeno odsustvo do tri godine života djeteta iz člana 67. Zakona o radu, mada je tim odredbama izričito propisano da jedan od roditelja može koristiti to pravo ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, pa sumnjamo da će ovo pravo i biti regulisano pravilnikom o radu, kad je izbrisano iz kolektivnog ugovora.
Minuli rad, određen u rasponu i s ograničenjem do 20 posto nije usaglašen sa članom 12. Općeg kolektivnog ugovora, koji tu isplatu vezuje za radni staž, a ne staž osiguranja i ne ograničava ukupno povećanje plaće po tom osnovu, pa time stavlja radnike u nepovoljniji položaj, navodi se u dopisu.
